16 TYPES OF ANARTHAS IN THE OUR HEARTS – 16 VRSTA SUPTILNIH NEĆISTOĆA U NAŠIM SRCIMA [PART 1]



SĀDHANA BHAKTI I BHĀVA BHAKTI.

STEPENICE LJUBAVI PREMA SVEVIŠNJEM GOSPODINU KṚṢṆI.

ANARTHA-NIVṚTTI DETALJNIJE.

16 TYPES OF ANARTHAS  – 16 VRSTA SUPTILNIH NEĆISTOĆA SRCA.

 

KOMENTAR: Kada dođe vrijeme da malo ozbiljnije poradimo na sebi, kao što je to sada slučaj za vrijeme intezivnijih karmičkih pročišćenja koja su zahvatila cijeli svijet, neizostavno se moramo češće dohvatiti još dubljeg proučavanja vaiṣṇavske i inače vedske literature s razumijevanjem, te po potrebi i ponovnog čitanja sada u nešto drugačijoj svjesnosti, specijalno knjiga, śāstra His Divine Grace A. C. Bhaktivedānta Svāmī Śrīla Prabhupāda, te i knjiga predhodnih Ācārya, današnjih ISKCON duhovnih učitelja i naprednih bhakta. Podrazumijeva se istovremeno svakodnevno pažljivo mantranje i obavljanje drugih seva u sklopu 64 procesa predanog služenja. Preko duhovnih autoriteta nam stižu svo znanje, milost i blagoslovi. A śāstre su praktički vrhovni zakonici za ljudsku rasu, za najmanje idućih 10 000 godina, a u stvari za sva vremena.

 

SĀDHANA BHAKTI I BHĀVA BHAKTI.

 

Kako je detaljnije pojašnjeno u Śrī Caitanya-Caritāmṛti Madhya-līlā 23.13, predano služenje je podijeljeno u dvije etape: sādhana bhakti i bhāva bhakti. Prva etapa sādhana bhakti se odnosi na razvijanje predanog služenja slijeđenjem propisanih principa, što je i tema ovog teksta. Tačnije, ovom prilikom zadržaćemo se nešto više na četvrtoj fazi [stepenici ljubavi] — anartha-nivṛtti. Osnovni princip predanog služenja je vjera.

 

STEPENICE LJUBAVI PREMA SVEVIŠNJEM GOSPODINU KṚṢṆI.

 

U Śrī Caitanya-Caritāmṛti Madhya-līlā 23.13 u smislu stiha se navodi da Śrīla Bhaktivinoda Ṭhākura opisuje razvoj ljubavi prema Bogu kao postepeni proces. Zahvaljujući sreći, živo biće budi interes za predano služenje. Na kraju budi interes za čisto predano služenje bez materijalne zagađenosti. Tada želi da se druži s bhaktama.

 

U Śrī Caitanyi-Caritāmṛti Madhya-līlā 23.14-15, kao i u drugim spisima, se detaljnije govori o fazama u prakticiranju procesa sādhana bhakti, ili drugačije rečeno — o stepenicama ljubavi prema Svevišnjem Gospodinu Kṛṣṇi. Za ovaj put, da pomenemo samo ukratko etape u sādhana bhakti:

 

ādau śraddhā tataḥ sādhu-saṅgo ’tha bhajana-kriyā

tato ’nartha-nivṛttiḥ syāt   tato niṣṭhā rucis tataḥ

athāsaktis tato bhāvas   tataḥ premābhyudañcati

sādhakānām ayaṁ premṇaḥ   prādurbhāve bhavet kramaḥ

 

KOMENTAR: Faze u procesu sādhana bhakti:

 

1.   Śraddhā – početna [čvrsta] vjera, ili interes za duhovno napredovanje i odsustvo interesa za materijalne  djelatnosti. 

2.       Sādhu-saṅga – druženje s čistim bhaktama [i drugim naprednim bhaktama].

3.       Bhajana-kriyā – predano služenje.

4.     Anartha-nivṛtti – oslobađanje od svih neželjenih stvari [becoming free of all unwanted things].

5.    Niṣṭhā – čvrsta vjera, postojanost u svjesnosti Kṛṣṇe [steadiness in Kṛṣṇa consciousness].

6.       Ruci – dublji ukus za svjesnost Kṛṣṇe [a deep taste for Kṛṣṇa consciousness].

7.       Āsakti – privrženost za Kṛṣṇu [attachment for Kṛṣṇa].

8.     Bhāva – zanos, prvi znaci ljubavi prema Kṛṣṇi [ecstasy, the first rays of the sun of love for Kṛṣṇa].

9.     Premā – čista ljubav prema Svevišnjem Gospodinu Kṛṣṇi [pure love for Kṛṣṇa].

 

 

ANARTHA-NIVṚTTI.

 

Ovakve teme su pogodne i za jedan širi krug transcendentalista, koji žele napredovati u duhovnom životu. Također su pogodne i u slučajevima kada već krenemo putem predanog služenja Svevišnjeg Gospodina Kṛṣṇe. Kako god, pokušaćemo se dohvatiti brojnih duhovnih poenti po pitanju postepenog pročišćavanja suptilnih nećistoća srca, datim u vedskim spisima i u vaiṣṇavskoj literaturi, koju su nam milostivo ostavili naši predhodni Ācārye u naslijeđe.

 

Śrīla Bhaktivinoda Ṭhākura, u svojim knjigama Śrī Bhajana-Rahasya i Śrī Amnāya-Sūtra između ostalih, detaljnije pojašnjava egzistiranje četiri glavna tipa anarthi – suptilnih nečistoća u našim srcima, od kojih se svaka grana na još četiri pod-vrste, što čini ukupno šesnaest vrsta anarthi u svačijem srcu.  

 

Na putu predanog služenja, čišćenje od anarthi – nečistoća u srcu će uvijek biti aktuelno, skoro bez obzira na kojoj smo duhovnoj razini trenutno, ali specijalno intezivnije u četvrtoj fazi, koja se naziva anartha-nivṛtti. Osim možda u zaista rijetkim slučajevima veoma naprednih duša, koje su poslije dugotrajnog prakticiranja sādhana bhakti, stigli do etape bhāva bhakti. Ali, uobičajeno, taj put je tek pred nama.

 

Kada smo već krenuli putem predanog služenja, dobro je povremeno analizirati gdje se trenutno nalazimo u duhovnom životu. U tu svrhu nam može pomoći dublje razmatranje etapa sādhana bhakti, ili stepenica ljubavi prema Svevišnjem Gospodinu Kṛṣṇi, kao i pitanja pročišćavanja anarthi u srcu. Međutim, moramo znati da će nas um povremeno pokušati prevariti, pa nekada možemo pogrešno pomisliti: “E, ja sam sada već na petoj razini niṣṭhā [niṣṭhā — čvrsta vjera], ili možda čak i na šestoj razini ruci [ruci — ukus] i meni to više ne treba. Ja sam se pročistio/pročistila …”. Dakako, šta obično slijedi odmah nakon toga?  Prvo testovi provjere da sami vidimo da li je to baš tako, a obično nije. Potom, ako i dalje ostanemo pri svojim umišljenim pogrešnim stavovima, neminovno slijedi postepeni duhovni pad i ako to ne zaustavimo na vrijeme – the end s duhovnim životom! Dobro je da uvijek budemo svjesni realnosti da samo čišćenje naših srca od anarthi može da traje i po dvadeset i više godina, a u nekim slučajevima čak i više života.

 

Inače, potreba za postepenim pročišćavanjem brojnih suptilnih nečistoća srca je spomenuta na mnogim mjestima u śāstrama. Tako se u Śrīmad Bhāgavatamu 2.2.37 u smislu stiha navodi:

 

Ako se i pored primjene bhakti-yoge čovjek ne pročisti od materijalne kontaminacije, onda mora da je lažni bhakta. Za takvog prevaranta nema izgleda da se oslobodi od materijalnog ropstva.

 

Opet, radi podsjećanja koliko malo u stvari znamo, te da si nekada ne bi umislili kao obično, kako sve znamo i da smo jako napredni – samo izvorne Purāṇe za ljudsku rasu sadrže 400 000 stihova, dok Purāṇe za Deve sadrže čak 10 000 000 stihova, a gdje su ostali vedski spisi, što samo po sebi već dovoljno govori, tako da mi u najboljem slučaju skupljamo samo mrvice znanja iz Božanskog uma Śrīla Vyasadeva.  

 

Generalno gledano, rijetko nađemo malo vremena u ovom nešto ubrzanom tempu života, obično radi brojnih želja, te tako sebi dobrovoljno nametnutih često i suvišnih obaveza po vlastitom izboru — da pročitamo barem neku od uzvišenih knjiga predhodnih Ācārya punih nektara, a danas je dostupno njih veliki broj, negdje preko 240 naslova na engleskom jeziku. Ali, s takozvanim nedostatkom vremena, uslijed prevelikih želja, moramo se stalno boriti.

 

Tako, uz sagledavanje tipova anarthi i njihovih pod-vrsta, datih u knjigama Śrī Bhajana-Rahasya i Śrī Amnāya-Sūtra, koje je napisao Śrīla Bhaktivinoda Ṭhākura, možemo shvatiti – gdje smo trenutno i sami u duhovnom životu, te koliko smo zaista oslobođeni od pojedinih nečistoća srca, a time i od brojnih materijalističkih vezanosti i preokupacija, kao i lažnih, privremenih tjelesnih imenovanja i prolaznih pozicija u ovom svijetu, etc.

 

16 TYPES OF ANARTHAS  – 16 VRSTA SUPTILNIH NEĆISTOĆA SRCA.

 

1.  HṚD-DAURBALYA – SLABOSTI SRCA  

 

a) tucchāsakti – vezanost za predmete koji nisu povezani s Kṛṣṇom.

b) kuṭīnāṭti – neiskrenost [obmanjivanje, varanje i pronalaženje grešaka].

c) mātsarya – zavist.

d) sva-pratiṣṭhāta – želja za slavom [želja za ugledom].

 

2.   APARĀDHA – UVREDE

 

a) nāma-aparādha – uvrede svetom imenu [postoji 10 uvreda prema svetom imenu].

b) svarūpa-aparādha – uvrede obliku Gospodina [uvrede nepoštivanja iili zanemarivanja].

c) vaiṣṇava-aparādha – uvrede prema bhaktama Svevišnjeg Gospodina.

d) cit-kaṇa-aparādha – uvrede prema drugim živim bićima [nasilje, zavist].

 

3. ASAT-TRṢṆĀ – MATERIJALNE ŽELJE [ŽELJE ZA MATERIJALNIM OBJEKTIMA UŽIVANJA].

 

a) aihikesvaisa – želja za materijalnim predmetima [želja za objektima čulnog uživanja].

b) para-trikesu – želja za rajskim planetama [želja za uživanjem na rajskim planetama].

c) bhūti-vāñcā – želja za mističnim savršenstvima [želja za siddhiyima – tajnim yogičkim moćima].

d) mumukṣā – želja za oslobođenjem [želja za stapanjem s neosobnim Brahmanom].

 

4. TATTVA-VIBHRAMA – ILUZIJA O DUHOVNOM ŽIVOTU [ILUZIJA O DUHOVNOM ZNANJU].

 

a) sva-tattva-bhrama – iluzija o vlastitom duhovnom identitetu [nepoznavanje vlastitog identita].

b) paratattva-bhrama – iluzija o Svevišnjoj Božanskoj Osobi [nepoznavanje Svevišnjeg Gospodina].

c) sadhya-sādhana-bhrama – iluzija o procesu sādhane i prema-bhakti [nepoznavanje procesa].

d) virodhi-viṣaya-bhrama – iluzija o temama nepovoljnim za svjesnost Kṛṣṇe [nepoznavanje tema i drugih faktora nepovoljnih za razvoj svjesnosti Kṛṣṇe].

 

Stay Tuned! To Be Continued.

 

Chapter 23: Life’s Ultimate Goal — Love of Godhead

Bhaktivedanta VedaBase: Śrī Caitanya-Caritāmṛta Madhya-līlā 23.13, 14-15

Bhaktivedanta VedaBase: Śrīmad Bhāgavatam 2.2.37 Purport

 

Buy Online Copyright © The Bhaktivedanta Book Trust International, Inc.

His Divine Grace A. C. Bhaktivedanta Svāmī Śrīla Prabhupāda, Founder Ācārya of the International Society for Kṛṣṇa Consciousness.

 

sonagaurangadas

Komentariši